Biografija Žanine Bilić
‘Bujan temeprament Žanine Carić nije ostavio publiku ravnodušnom. Žanina Carić plijeni glazbeni auditorij visokom profesionalnom razinom i odlikama perspektivne pijanistice koja suvereno tumači djela autora različitih glazbenih epoha s osobitim naglaskom na slojevito i bogato tonsko oblikovanje izvornih ideja skladatelja.’
Magisterijsko usavršavanje koncertni smjer solo glasovir- Muenchen
Poslijediplomsko usavršavanje komorna glazba – Krakow, Wroclaw
Diploma koncertni smjer solo glasovir te diploma pedagoški smjer glasovir – Zagreb
Glazbena edukacija
Žanina je glazbenu edukaciju započela u Bugarskoj, u dobi od 4 godine, tijekom ljetnih praznika. Osnovnu muzičku školu upisala je u Zagrebu, kasnije srednju muzičku školu također u Zagrebu, a potom i Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu. Zakon o obrazovanju u Republici Hrvatskoj nalaže da se bez obzira na umjetnički ili drugi razvoj djeteta ‘obična’ škola mora pohađati, pa je tako Žanina pohađala dvije osnovne škole i dvije srednje škole – običnu i muzičku.
Budući da je na Muzičku Akademiju primljena vrlo rano, sa 16 godina, srednju ‘običnu’ školu završila je paralelno sa drugom godinom studija. Ovo je ‘duplanje’ kod Žanine razvilo jake organizacijske sposobnosti, sposobnosti upravljanja vremenom i vještine multi-taskinga.
Profesori
Prva učiteljica glazbe (klavira i osnova glazbene teorije) bila je gospođa Ljiljana Petkova u Bugarskoj. U Zagrebu su tri profesorice utjecale na Žaninin glazbeni razvoj: prof. Maja Careva, koja je tada podučavala u osnovnoj glazbenoj školi ‘Zlatko Baloković’, prof. Olga Detiček, koja je tada podučavala u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi ‘Vatroslav Lisinski’, i prof. Marija Gvozdić-Horvat, koja podučava na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Još dvije snažne pedagoške osobnosti utjecale su na Žaninu – prof. Vera Gornostaeva, svjetski poznata ruska pijanistica i klavirska pedagoginja, čiji je jednomjesečni seminar Žanina pohađala 1993. u Francuskoj te prof. Karl-Hermann Mrongovius, kod kojeg je 2 godine studirala u Münchenu. Prof. Mrongovius je njemački pijanist, poznat diljem Europe, posebno cijenjen zbog doprinosa nastupima u klavirskom duu, sa svojom suprugom, španjolskom pijanisticom, Begoniom Uriarte.
Nagrade
Žanina je osvojila dvije nagrade na nacionalnim klavirskim natjecanjima – drugu nagradu 1987. godine i prvu nagradu 1992 godine. Također je nagrađena Dekanovom nagradom Muzičke akademije u Zagrebu, 1994. godine, za izvedbu Griegovog Klavirskog koncerta sa Zagrebačkom filharmonijom u KD Vatroslav Lisinski. Dva puta je nagrađena Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu – za koncertne nastupe u Japanu i koncertne nastupe u Hrvatskoj.
Grad Pakrac nagradio je 2007. godine Žaninu Zlatnom plaketom grada za doprinos u donatorstvu organiziranjem akcije Pianino za Pakrac.
Nastupi
Javni nastupi su nedjeljivi dio obrazovanja za pijaniste. Žanina je od rane dobi nastupala na koncertima. Kao odrasla nastupala je osim u Hrvatskoj i Bugarskoj, i u Poljskoj, Francuskoj, Japanu, Njemačkoj, Češkoj. Diplomiravši sa Muzičke akademije u dobi od 20 godina s odličnim uspjehom, 2 poslije-diplomska studija imala su važan utjecaj na Žaninin daljnji glazbeni razvoj. Oba poslije-diplomska financirana su stipendijama.
Poslije-diplomski studij
Prvi poslije-diplomski odvijao se u Poljskoj, na Međunarodnoj Mozart Akademiji i trajao je 6 mjeseci. Akademija je ujedno i stipendirala, a fokus programa bio je na komornoj glazbi i suvremenim skladateljima. Drugi poslijediplomski odvijao se u Njemačkoj, na Visokoj školi za glazbu u Münchenu, trajao je 2 godine i smjer je bio klavir solo. Stipendiju je osigurala Njemačka organizacija za razmjenu akademika (DAAD).
Povratak u Hrvatsku
1998 godine, po povratku u Hrvatsku, Žanina se suočila sa dva osnovna pitanja: kako će zarađivati za život i kako će nastaviti svoju pijanističku karijeru?
Struktura agencija koje bi zastupale glazbenika i osiguravale nastupe ili druga strukturna mreža za podršku mladim, tek dolazećim umjetnicima nije (bila) razvijena u Hrvatskoj. Tržište za klasičnu glazbu u Hrvatskoj je vrlo malo, i broj publike i broj koncertnih dvorana vrlo je malen, dok je broj umjetnika velik. Značajan broj umjetnika odselio je i živi i radi u inozemstvu. Opća ekonomska borba u Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća ostavila je dubok trag na osobne potrebe za kulturom i umjetnošću, odnosno koliko kulture i umjetnosti si pojedinac može priuštiti, i u smislu kupovne moći, i u smislu interesa. U posljednjih 10 godina je porastao broj festivala i premda je to naizgled sjajno postignuće, nema stvarnog učinka na opću situaciju. Sistematično obrazovanje ‘opće publike’ ili ‘široke javnosti’ i sustavno poticanje i njegovanje interesa za umjetnost i kulturu još su izazovi koji nam tek predstoje. Niz pokušaja da za redovitu koncertnu aktivnost stvori ozračje podrške privremeno je obustavila 2003. godine.
Nova inicijativa
Organizacijske sposobnosti, poznavanje rada na računalu, stalno stjecanje novih znanja, fleksibilnost, predanost i odlično vladanje 4 strana jezika omogućili su Žanini da radi na različitim poslovima u različitim sektorima. Nakon nekoliko različitih poslova – radnih odnosa s punim radnim vremenom, koji su više ili manje bili povezani s glazbom ili umjetnošću, Žanina je u siječnju 2006 pokrenula projekt vlastite privatne klavirske škole pod nazivom ‘FLORENS PIANO SCHOOL’, u čast njene bake Cvetanke (čije ime bi u hrvatskom možda bilo Cvijeta, a na latinskom ‘florens’ osim korijena za riječi povezane sa cvijećem, ima i vlastito značenje ‘ onaj koji raste, koji prosperira’).
Florens Piano School Project
Projekt vlastite privatne klavirske škole još je u fazi istraživanja tržišta i organiziranja strukture, broj učenika postojano raste. Florens klavirska škola nudi poduku klavira odraslima i djeci, bez obzira na njihovo muzičko predznanje.
Cilj FLORENS klavirske škole je da promovira pozitivne učinke kod učenja i sviranja klavira kao hobija, ali i sviranja klavira kao profesije.
Cilj FLORENS klavirske škole je da preraste u prepoznatljivu školu.
Cilj FLORENS klavirske škole je da proširi svoju aktivnost na organiziranje koncerata i management u umjetnosti, na način da djeluje kao agencija za zastupanje i ‘nabavljanje’ koncertnih nastupa, unutar škole, ali i izvan škole, pružajući tu uslugu klijentima.
Florens Piano Arts Management Project
Trenutno Žanina je aktivna i kao manager za vlastite nastupe te nastupe s odabranim opernim pjevačima. O detaljima nastupa informacije će biti dostupne na vrijeme. Dugoročno FLORENS Piano želi doprinjeti osnivanju ili razvoju dodiplomskog i poslije-diplomskog studija upravljanja (managementa) u kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj. U svojim planovima za rast i razvoj, FLORENS Piano će zapošljavati pijaniste/pijanistice i profesore/profesorice klavira, ali i ostale profile suradnika, te na taj način doprinijeti poboljšanju mogućnosti zapošljavanja profesionalnih glazbenika u Hrvatskoj, u struci, posebice pijanista.
Ako podržavate umjetnost, ili želite početi podržavati umjetnost, ili ako jednostavno želite podijeliti svoje mišljenje o nekoj srodnoj temi, slobodno se javite Žanini. Isto tako, ako znate nekoga tko želi učiti klavir, budite ljubazni i prenesite mu moje detalje za kontakt.
Aktualni koncerti
Jedan od glavnih ciljeva Žanine Bilić je da oživi svoju koncertnu djelatnost. Redoviti javni nastupi izuzetno su važni za održavanje pijanističke forme, ali i životne radosti.
O svom aktualnom koncertnom programu Žanina kaže:
“Na programu koncerta su razne skladbe za klavir solo iz razdoblja romantike i kasne romantike i smatraju se naljepšim klavirskim minijaturama. Svečani, ali i intimni karakter skladbi, ponekad veseli, plesni, ali i melankolični odjek i mene su inspirirali tijekom posljednjih mjeseci pripreme ovoga programa. U ovoj glazbi čuju se nadanja, ali i uništeni snovi; polet, ali i melankolija, ljubavni ushit, ali i gorčina prekinutih ljubavnih veza. Cijeli spektar emocija iz raznoraznih situacija iz života skladatelja ili iz njegove mašte. Moj odabir je uvijek ponešto izvan ustaljenih staza – neki od skladbi nisu često izvođeni ili su zaboravljeni. Volim otkrivati ’skrivene bisere’, proučavati i pripremati skladbe koje su ‘nestandardne’. Onim skladbama koje su popularne, popularnost naravno ne mogu oduzeti, stoga im volim davati novo, vlastito tumačenje.”
Žanina o učinku glazbe
Smatram da glazba moju publiku treba prije svega opustiti i emocionalno dotaknuti, ganuti, olakšati, možda i nadahnuti. Raskrčiti put prema vlastitome miru oduvijek je bio izazov. Glazba fantastično služi toj svrsi. Uvijek iznova povjerujem u duboku istinitost djelovanja katarze. Strahovito me veseli vidjeti nasmijana lica na kraju koncerta. Izreka Reda Auerbacha još sažetije opisuje istu misao: Glazba ispire prašinu svakodnevice sa duše.
Obitelj
Rođena je 1975. godine u Zagrebu, u radničkoj obitelji gluhih roditelja. Oba roditelja su sada u mirovini, otac je bio precizni mehaničar, majka radnica u industriji kožne obuće. Oba roditelja imaju prirodni talent za umjetnost – otac je nadareni crtač i kipar u drvu, a majka tehnikom paljenog drva i bojama oslikava drvene ukrasne predmete, ornamenti su apstraktni simetrični oblici iz tradicije bugarske narodne umjetnosti. Žanina je ‘binacionalnog’ porijekla – otac je iz Hrvatske, majka iz Bugarske. Od 2004 Žanina je u sretnom braku i sa novim prezimenom – Bilić. Prije udaje bila je Carić. Žanina je 2008 postala i sretna majka djevojčice.
Baka
Žaninina baka, Cvetanka Balabanova Popova, s majčine strane, bila je izuzetna osoba. Sigurno i najutjecajnija osoba u Žanininom životu. Baka je preselila u Hrvatsku, kako bi živjela u obitelji svoje unuke te pomagala u njenom odgoju. Baka je bila vrlo snažna i emancipirana žena. U svojoj poslovnoj karijeri bila je direktorica odsjeka u općini koji se bavio organizacijom amaterskih kulturnih događanja, u Sofiji, Bugarska. Posao ju je vodio na putovanja po cijeloj Bugarskoj i po Europi, što u to vrijeme ‘istočnog’ socijalizma u Bugarskoj nije bilo uobičajeno.
Vrlo organizirana, vrlo predana, vrlo neovisna, vrlo visokih kriterija te visokih moralnih ideala, prenijela je te odlike svojoj unuci. Najvažniji utjecaj bake bio je konstantna podrška Žanininoj glazbenoj edukaciji i njenom razvoju kao glazbenice, pijanistice. Da nije bilo bake, Žanina najvjerojatnije ne bi postala pijanistica. Žanina nije upoznala niti jednog od svojih djedova, na očevoj strani djed je bio ubijen tijekom 2. svjetskog rata, a na majčinoj strani djed se razveo, ponovno oženio i odbio upoznati svoju unuku.
Baka je spontano podučavala Žaninu bugarski jezik još od ranog djetinjstva, a i održavala je jezik živim i govornim jezikom u kućanstvu, tako da su i hrvatski i bugarski materinji jezici za Žaninu. Baka je također usadila duboki interes i ljubav ka bugarskoj narodnoj umjetnosti i umjetnosti općenito. Baka je umrla 2001. godine, nakon jednogodišnje borbe sa rakom. Pokopana je u Zagrebu.